Gledaj slobodno

Višebrojni susreti sa EU zvaničnicima: Šokirani sputavanjem prava i sloboda u BiH

Kako bi upoznali predstavnike evropskih institucija i međunarodnih organizacija sa trenutnim stanjem u Bosni i Hercegovini, kao i najavljenim ograničavanjem ljudskih i medijskih sloboda, pet novinara i aktivista iz Banjaluke boravilo je prethodnih dana u Beču, Strazburu i Briselu. Tamo su imali 16 sastanaka, tokom kojih su donosiocima odluka približili situaciju na terenu i posljedice koje će nastupiti ako se kleveta i uvreda kriminalizuju, i ako se formira registar agenata stranog uticaja u BiH.

Put je organizovan uz podršku EU delagacije u BiH i misije OSCE. Novinari i aktivisti su se sastali sa zvaničnicima Evropske službe za spoljne poslove, Evropske komisije i Evropskog parlamenta u Briselu, Savjeta Evrope u Strazburu, OSCE-a i Međunarodnog institutu za medije u Beču, Grupe prijatelja OSCE-a za bezbjednost novinara, kao i Međunarodne federacije novinara.

BiH su na ovim sastancima predstavljali novinar Nezavisnih novina Dejan Šajinović, novinar Euroblica Nikola Morača, urednica eTrafike Vanja Stokić, aktivistkinja i pravnica Jovana Kisin Zagajac i direktorka „Transparency Intenationala“ u BiH Ivana Korajlić.

Kako navodi predsjednik Kluba novinara Banja Luka i uredik portala „Capital“, Siniša Vukelić, ideja je bila da se predstavnicima institucija predoči u kakvom ambijentu rade novinari u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini.

„Upoznali smo ih sa položajem i stanjem ljudskih prava, slobodom govora. Takođe, razgovarali smo o dešavanjima u Srpskoj vezano za kriminalizaciju klevete i o najavljenom zakonu o nevladinim organizacijama, kao i o stanju LGBT zajednice, koji stvaraju ambijent u kojem je nemoguće obavljati novinarski posao, ali i ono što već ugrožava sve građane“, napominje Vukelić.

Susret sa Dunjom Mijatović, povjerenicom za ljudska prava u Vijeću Evrope; Foto: OSCE
Susret sa Dunjom Mijatović, povjerenicom za ljudska prava u Vijeću Evrope; Foto: OSCE

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Borba za ljudska prava ne poznaje državne ni entitetske granice. Tako advokatica Jovana Kisin Zagajac napominje, da jedna dražava ne može da ima suverenitet da donosi zakone koji će ograničiti ili u potpunosti ugroziti ljudska prava, koje štite Evropska konvencija o ljudskim pravima.

„Pravne standarde koje je donio Evropski sud za ljudska prava, Evropska unija, Savjet Evrope kroz svoje akte, preporuke i standarde, prosto se ne poštuju u Republici Srpskoj i djelom u Bosni i Hercegovini kao cjelini. Obaveza komplentne međunarodne zajednice je da brine, prati i štiti osnovna ljudska prava. Potrudili smo se da predstavimo naš problem i da izdejstvujemo bilo kakav vid pomoći, kada je u pitanju zaštita osnovnih ljudskih prava“, ističe Kisin Zagajac.

Novinari i aktivisti ističu da su predstavnici institucija Evropske unije ranije bili upoznati sa izmjenama Krivičnog zakonika Republike Srpske i najavljenom kriminalizacijom klevete, ali ne i sa procesnim zakonom koji regulišu krivični postupak.

„Objasnili smo im da Republika Srpska ne poznaje tok privatne tužbe, već da javni tužilac ima sva ovlaštenja, prije donošenja sudske presude, da odredi pritvor, zabrani izlazak iz države, zabrani obavljanje novinarske djelatnosti ili bilo koje druge djelatnosti. Države koje imaju zadržanu klevetu u krivičnom zakonu imaju puno drugačiji krivični postupak, gdje vas tuži ostećeno lice, a ne kompletan državni aparat“, objšnjava Kisin Zagajac.

Sastanak sa Angelinom Ajhorst, direktorka u Evropskoj službi za vanjske poslove; Foto: OSCE

 

Jedno od iznenađenja za predstavnike Evropske unije i međunarodnih organizacija bile su i visine najavljenih kazni za klevetu i uvredu.

„Kada smo spomenuli maksimalnu kaznu od 60.000 evra, bili su zaista šokirani. Inače je standard da u najtežim slučajevima kazne ne idu preko hiljadu evra u zemljama u kojem je kleveta krivično djelo“, naglašava Kisin Zagajac.

Novinar Nezavisnih novina Dejan Šajinović podsjeća građane Bosne i Hercegovine da se ovaj zakon ne tiče samo medija i novinara.

„Države se dijele na uspješne i jake, ali i na one neuspješne i propale. Sve uspješne države imaju jake institucije, nijedna propala nema institucije. A osnov svih institucija su ljudska prava. Moj jedini i najveći apel građanima Republike Srpske je da shvate ova borba nije samo naša. Građani Republike Srpske, 90 odsto njih, nemaju partijske knjižice, veze u zdravstvenim institucijama, prijatelje, kumove i samim tim osuđeni su na djelovanje institucija. Ako institucije funkcionišu, građani ce dobiti pravdu i sve ono što im pripada. Ali ako su institucije zloupotrebljene, oni neće dobiti zagarantovana prava. Građani ce biti najveće žrtve ako ovakvi zakoni budu prolazili“, ističe Šajinović.

Sastanak sa Andrisom Kesterisom, savjetnikom za medije i civilno društvo u Generalnoj direkciji Evropske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju; Foto: OSCE

Promjene koje će nas zadesiti, ukoliko se zakon o kriminalizaciji klevete usvoje, neće se primjetiti preko noći, ali će se primjetiti kroz pad životnog standarda, gubitak vlastitih prava, nemogućost zaposlenja i liječenja, ali i dobijanja onog što nam pripada.

„Društva ne postaju diktature ili autokratije preko noći, već korak po korak. Ako se usvoje zakoni o kriminalizaciji klevete i nevladinim organizacijama, to će biti put bez povratka. Ako građani RS shvate da smo se mi tamo borili za njih i šta ovi zakoni konkretno znače za njihov svakodnevni život, mi smo svoju misiju ispunili“, navodi Šajinović.

Prilikom svoje posjete, novinari i aktivisti su primijetili da se situacija u Republici Srpskoj prati u evropskim institucijama.

„Svi su upoznati sa ovim inicijativama, počevši od predstavnika Vijeća Evrope, OSCE-a, Evropske komisije, Evropskog Parlamenta. Sa druge stane, postoji zabrinutost što su se vlasti u Reublici Srpskoj, do sada, oglušivale na upozorenja i na pozivanje na sve relevantne međunarodne standarde, konvencije i slično“, pojašnjava i naglašava izvršna direktorka „Transparency Internacional“ BiH, Ivana Korajlić.

Bosna i Hercegovina dobila je kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji krajem 2022. godine. Ovakav odnos vlasti prema građanima_kama i ljudskim pravima će sigurno uticati na izvještaje o napredku Bosne i Hercegovine.

„Nažalost, vidjeli smo da vlasti u BiH ne opterećuju uslovi niti obaveze koji su stavili ispred sebe, ali ovo je zaista primjer gdje se radi o osnovnim ljudskim pravima i nadamo se da neće proći tek tako, da se mirno gleda na usvajanje ovako štetnih zakona“, ističe Korajlić.

Novinar EuroBlica Nikola Morača kaže da je stekao utisak da su ovim sastancima napravili buku u evropskim institucijama.

„Kao da su se reflektori koji su bili iznad naše zemlje utihnuli, no sad kad smo razgovarali sa tim ljudima, kao što je Angelina Ajhorst i Dunja Mijatović, zaista vas slušaju i zapisuju ono što im kažete. Imam osjećaj da smo napravili dobar posao. Nadam da ove izmjene neće biti usvojene, da ćemo moći normalno raditi svoj posao“, objašnjava Morača.

Urednica portala eTrafika.net Vanja Stokić navodi da su sastanci bili iscrpljujući i vrlo detaljni, te da je uvidjela da su predstavnici insitucija i organizacija bili šokirani činjenicama koje su čuli.

„Oni su to gledali kroz zakone koji već postoje u zemljama članicama Evropske unije. Međutim, kada smo im mi predstavili kontekst i situaciju u kojem se ti zakoni donose i posljedice koje će da budu vrlo teške za ljude u Bosni i Hercegovini, onda su oni uvidjeli kolika nam opasnost prijeti“, ističe Stokić.

Tema sastanaka bila je kriminalizacija klevete i registar agenata stranog uticaja, ali i najavljeni zakon o medijima koji nosi novu opasnost po medije i građane BiH.

eTrafika, Melani Isović

Komentari

Budite prvi koji će komentarisati ovaj članak.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Idi na VRH