Gledaj slobodno

Vlasti u RS ne odustaju: Još jedan zakon koji zatire građanski aktivizam

Vlast poznata po svojoj krajnjoj netransparentnosti najednom je postala “borac za transparentnost”.

BANJALUKA – Vlast poznata po svojoj krajnjoj netransparentnosti, koja sakriva ugovore o javnim projektima i načine utroška ogromnih javnih sredstava i koja odbija čak i sudske naloge i preporuke ombudsmana za ljudska prava o dostavi od strane nvo traženih dokumenata, najednom je postala “borac za transparentnost”.

Ali u nevladinom sektoru. I s ciljem da u njemu uguši te stalne zahtjeve za transparentnošću vlasti i upozoravanja na zloupotrebe položaja i sistemsku korupciju i pljačku javnih sredstava i prirodnih bogatstava. Cinično i licemjerno. Ali i krajnje opasno, u smislu sve radikalnijeg kretanja ka totalitarnim oblicima ponašanja, na šta upozoravaju iz civilnog društva i nezavisnih medija.

Formiranje posebnog Registra neprofitnih organizacija osnovanih u Republici Srpskoj, a koje finansijski ili na drugi način pomažu različite međunarodne organizacije, sa namjerom vlasti ovog entiteta da stave pod kontrolu nevladine organizacije i udruženja i spriječe kritiku vlasti, trebalo se najkasnije do kraja proteklog mjeseca naći pred poslanicima Narodne skupštine RS.

Naime, kao prva tema u zakonodavnom dijelu Programa rada NSRS za 2024. godinu, preciznije za njen prvi kvartal, predviđeno je razmatranje i usvajanje Zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija. NSRS usvojila je 28.09.2023. godine Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija. Ovaj nacrt zakona, u javnosti poznatijeg kao “Zakon o stranim agentima”, naišao je na niz kritika javnosti, nevladinog sektora i međunarodnih organizacija, zbog čega vjerovatno i kasni njegovo usvajanje.

Bilo je čak nagađanja da će Vlada RS, nakon snažnih kritika, odustati od nametanja ovog zakona, okarakterisanog kao još jednog u nizu represivnih donesenih pod aktuelnom vlašću. Međutim, do toga, izgleda, ipak neće doći. U javnost su prvo procurile nezvanične informacije da je Vlada RS na jednoj od telefonskih sjednica usvojila prijedlog zakona o nevladinim organizacijama, a prošle sedmice, nakon što je ovaj netransparentni čin otkriven i naišao na snažne proteste iz nevladinog sektora i medija, Prijedlog zakona je objavljen na internet stranici Ministarstva pravde, čime je sa njega skinut prvobitni veo tajnovitosti. Time je stavljen u skupštinsku proceduru, a predsjednik RS Milorad Dodik je u izjavama najavio da će on biti usvojen do 20. aprila.

Analizom objavljenog dokumenta, više je nego jasno da aktuelne vlasti RS nisu odustale od namjere da nakon ograničavanja slobode javne riječi u medijima i drugim koji joj ne budu naklonjeni, pod kontrolu stavi i NVO i udruženja građana. Na taj korak su se, po svemu sudeći, a prije svega na osnovu iznošenja stavova njenih najviših zvaničnika u javnosti, odlučile i zbog toga što je ne mali broj medija organizovan u okviru uduženja, posebno onih koji su se do sada kritički odnosili prema trenutnoj vlasti na nivou RS.

S druge strane, vlast mjere pokušava predstaviti kao formalnost koja se uvodi „u svrhu zaštite načela transparentnosti rada i lakše finansijske kontrole neprofitnih organizacija”, kako je to navedeno u obrazloženju Prijedloga zakona.

Tako je vlast poznata po svojoj krajnjoj netransparentnosti, koja sakriva ugovore o javnim projektima i načine utroška ogromnih javnih sredstava i koja odbija čak i sudske naloge i preporuke ombudsmana za ljudska prava o dostavi od strane nvo traženih dokumenata, najednom postala “borac za transparentnost”. Ali u nevladinom sektoru. I s ciljem da u njemu uguši te stalne zahtjeve za transparentnošću vlasti i upozoravanja na zloupotrebe položaja i sistemsku korupciju i pljačku javnih sredstava i prirodnih bogatstava. Cinično i licemjerno. Ali i krajnje opasno, u smislu sve radikalnijeg kretanja ka totalitarnim oblicima ponašanja, na šta upozoravaju iz civilnog društva i nezavisnih medija.

U odnosu na Nacrt zakona, u Prijedlogu je preformulisan prvi član i sada je formulisan da se pod neprofitnim organizacijama podrazumijevaju udruženja i fondacije, kao i strane i međunarodne nevladine organizacije osnovane i registrovane u Republici Srpskoj u skladu sa Zakonom o udruženjima i fondacijama RS, koje u cijelosti ili djelimično finansiraju druge države, njihovi organi ili njihovi ovlašteni zastupnici, međunarodne i strane organizacije, strani državljani ili registrovane nevladine organizacije koje se finansiraju iz inostranstva.

Preformulacijom je propisano da se „agentom stranog uticaja“ smatra neprofitna organizacija koju finansijski ili na drugi način pomažu strani subjekti, a koja se bavi političkim djelovanjem ili političkim aktivnostima, kao i drugim aktivnostima koje se odnose na „političko organizovanje i djelovanje usmjereno na ugrožavanje demokratije, narušavanje integriteta Republike, kršenje Ustavom zajamčenih sloboda i prava i raspirivanje nacionalne, rasne ili vjerske mržnje i netrpeljivosti“. Vlasti RS, prema Prijedlogu zakona, političkom aktivnosti označavaju sve aktivnosti prema organima, institucijama ili izabranim predstavnicima RS ili njenim predstavnicima u institucijama BiH, u smislu formulisanja politike, političkog ili javnog interesa RS.

Iz predloženog nacrta u Prijedlogu zakona brisan je dio koji je propisivao da se političkom aktivnosti smatra i usvajanje ili izmjena propisa kako bi se, navedeno je u obrazloženju izmjena, „izbjegla mogućnost tumačenja da se neprofitnim organizacijama ovim zakonom zabranjuje učestvovanje u postupku usvajanja ili izmjena propisa“.

Takođe, dodat je i stav, koji propisuje da statut, djelovanje i aktivnosti neprofitnih organizacija ne mogu biti suprotni ustavnom poretku niti usmjereni na njegovo nasilno podrivanje, raspirivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje i netrpeljivosti ili diskriminacije zabranjene Ustavom i zakonom.

Prema Prijedlogu zakona, nisu prihvaćene primjedbe da se od statusa stranih subjekata izuzmu strane međunarodne organizacije čiji je BiH član kao i organizacije koje bi se finansirale iz Republike Srbije, jer se, navodi se u obraloženju, „zakonom precizira jasno šta se smatra agentom stranog uticaja, tako da finansiranje neprofitnih organizacija od međunarodnih organizacija čiji je BiH član ili finansiranje od Republike Srbije ne znači automatsko sticanje statusa stranog subjekta“.

Sasvim je izvjesno da će i predložena verzija Prijedloga Zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, kao i prethodno Nacrt, biti predmet kritika ne samo onih koji se on tiče, već i šire javnosti.

„Radili smo analizu Nacrta, a detaljno ćemo izanalizirati i Prijedlog. Međutim, već sada je izvjesno da se nakon zakona kojim se kriminalizuje kleveta radi o još jednom zakonu koja ima za cilj zatiranje građanskog aktivizma i stavljanje organizacija civilnog društva pod nadzor i kontrolu vlasti RS. Ovim će vlasti RS i BiH u cjelini popeti na sami vrh korupcije i gušenja sloboda i restriktivnih zakona u Evropi” – kratko je prokomentarisao objavljivanje Prijedloga zakona predsjednik Centra za humanu politiku Momir Dejanović.

Anrikorupcija

Komentari

Budite prvi koji će komentarisati ovaj članak.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Idi na VRH