Gledaj slobodno

Gdje je granica između klevete i uvrede

Gdje je granica između slobode govora i uvrede ili govora mržnje?

BANJALUKA – Gdje je granica između slobode govora i uvrede ili govora mržnje? Pitanje je koje nikada nije bilo aktuelnije nakon pokušaja vlasti u Republici Srpskoj da kriminalizuju ove kategorije, ali po mnogima na način da neadekvatno ograniče slobodu govora.

 

Granica između slobode izražavanja i uvrede je veoma tanka. Treba da je propisuje zakon, ali način na koji to pokušavaju vlasti u Banjaluci ni izbliza ne rješava problem. Posebno se to odnosi na online prostor koji obiluje negativnim pojavama.

“Tako da ono što se predstavlja i producira putem društvenih mreža najčešće ostaje samo tu i oni koji su oštećeni ne budu pravno regulisani. I kada bi se regulisalo kako vlast želi ne bi se u potpunosti zaštitile određene kategorije, određeni pojedinci i ljudi u društvu”, kaže komunikolg Mladen Bubonjić.

Da postoji pojedinačno ili organizovano zadiranje u privatnost uz vrijeđanje i širenje mržnje u online prostoru, saglasni su i pravnici.

“Ne znači kao negativna pojava da trebamo uvoditi drugu negativnu pojavu a to je kriminalizacija uvrede i klevete kako bi ona bila zloupotrebljena za sasvim nešto drugo i za sasvim druge procese nego ono o čemu mi govorimo”, kaže pravni stručnjak Nedim Ademović.

Udruženje BH novinari uputilo je nadležnim tužilaštvima 15 prijava zbog govora mržnje na društvenim mrežama. Nijedan od tih slučajeva nije procesuiran, iako može da dovede do ozbiljnijih posljedica.

“Kroz ove slučajeve u Banjaluci i napade na novinare smo zapravo svjedočili da govor mržnje i širenje mržnje putem IT tehnologija zapravo prethodi nečemu što je napad, fizički napad i zločin iz mržnje”, kaže Borka Rudić, glavna tajnica udruge BH novinari.

Političari bi trebali biti spremni na veći stepen kritike, ali umjesto toga svoju poziciju pokušavaju da postave na nedodirljive visine, što je slučaj i sa Nacrtom izmjena krivičnog zakona u RS, vjeruje Rudićeva.

Nedim Ademović uvjeren je da, bude li usvojena u konačnoj formi, kriminalizacija klevete pada na ispitu ustavnosti. Neusklađenost sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, evropskom sudskom praksom, ali i preporukama Savjeta Evrope o dekriminalizaciji klevete ključni su argumenti.

BHT: Vlado Šušak

Komentari

Budite prvi koji će komentarisati ovaj članak.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Idi na VRH