SARAJEVO – Nakon namjera Vlade RS da izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika kriminalizuje klevetu te pokušaja Vlade KS da novim Zakonom o prekršajima protiv javnog reda i mira ograniči slobodu izražavanja, na dnevni red vlasti došao je novi prijedlog Zakona o pristupu informacijama BiH.

Novim zakonom onemogućava se pristup informacijama od javnog značaja te se dodatno otežava rad medija ali i nevladinog sektora u BiH. Zakon o slobodnom pristupu informacijama u BiH omogućava svakom građaninu Bosne i Hercegovine da traži bilo koju informaciju koja se odnosi na rad bilo koje javne ustanove, institucije ili preduzeća.

Institucije su, bar po zakonu, dužne da odgovore. Samo u izuzetno rijetkim slučajevima mogu odbiti da dostave tražene informacije ali i tada su dužni da urade test javnog interesa kako bi dokazali da infomacije nisu od javnog značaja.

Godinama unazad većina institucija u BiH nije poštovala postojeći Zakon o slobodnom pristupu infomacijama. Godinama, ne samo na novinarske zahtjeve već i na zahtjeve nevladinih organizacija, ali i građana, nisu dostavljali tražene informacije ili su u potpunosti ignorisali zahtjeve.

Novim prijedlogom Zakona o pristupu informacijama dodatno se ograničava pristup informacijama od javnog značaja. Prijedlog je nakon dvije godine čekanja izvučen iz ladice i jednoglasno usvojen na Savjetu ministara, uprkos ranije upućenim kritikama, uz preporuku da Parlamentarna skupština BiH ovaj prijedlog razmatra po skraćenom postupku.

Novi Zakon za bivšeg ombudsmena za medije i dugogodišnjeg novinara i urednika Mehmeda Halilovića nije problem samo medija, to je problem sa kojim se suočavaju svi građani BiH uključujući i strance.

“Kada govorimo o medijima to je skoro pa u potpunosti ograničavanje pristupa bitnim informacijama. Na ovaj način se pokušava, formalnim preuzimanjem nekih preporuka koje su dali Savjet Evrope i Evropska unija, ali suštinskim promjenama postojećeg zakona o slobodi pristupa informacijama, potpuno onemogućiti pristup informacijma. Prijeteći visokim novčanim sankcijma pokušava se onemogućiti rad svima koji nisu uz vlast. U tome je problem”,, navodi Halilović.

Posjetimo javnost da je Savjet ministara BiH polovinom aprila usvojilo novi prijedlog Zakona o slobodi pristupa informacijama zanemarujući u potpunosti preko 200 prijedloga i komentara, koje su dostavile organizacije civilnog društva i druge zainteresovane strane za vrijeme konsultacija o izmjenama zakona tokom 2021. godine.

“Indikativno je da predlagač nije prihvatio ni sugestije niti mišljenja nadležnih institucija Evropske komisije i SIGMA-e u pogledu formiranja novog nezavisnog organa koji bi vršio inspekcijski nadzor nad provođenjem ovog zakona i ujedno bio drugostepeni organ po žalbama na rješenja o pristupu informacijama”, upozorilo je 16 organizacija civilnog društva okupljenih u Inicijativi za monitoring evropskih integracija BiH.

Usvojeni Prijedlog značajno bi ograničio pristup informacijama od javnog interesa, s obzirom na to da sadrži dugu listu izuzetaka ili mogućih ograničenja kod pristupa informacijama u posjedu javnih vlasti – upozorili su iz Inicijative. Oni navode da je predlagač zakona evropski standard otvorenog i slobodnog pristupa javnim informacijama pretvorio u izuzetak, a ne pravilo, što bi u praksi moglo dovesti do nemogućnosti pristupa velikom broju informacija od javnog značaja.

“Već sam taj nacrt daje im toliko široke mogućnosti da oni jednostavno kažu – eh, po zakonu ti je tako i ne može biti drugačije. Dakle suština ovih kritika je u tome da se u startu ne dozvoli da u zakonu budu otvorene mogućnosti ograničavanja pristupa informacijama”, upozorava Halilović.

„Zabrinjava i rješenje da Žalbeno vijeće pri Savjetu ministara BiH preuzme ulogu drugostepenog organa za sve posebne upravne postupke pristupa informacijama na nivou države, te je ovo rješenje neophodno dodatno razmotriti. Opšte je poznato da je Savjet ministara imalo zastoje u svom radu i funkcionisanju, što se direktno odražavalo na stagnaciju postupaka, kršenje rokova, a samim tim i kršenje ljudskih prava. Istovremeno, nisu prihvatljivi ni produžeci rokova za donošenje drugostepenog rješenja (čak 90 dana) u slučajevima kada je potrebno razmotriti test javnog interesa“, upozorili su iz Inicijative.

Novi Zakon o slobodnom pristupu informacijama samo je još jedan u nizu načina na koji vlasti u BiH pokušavaju onemogućiti rad medija i nevladinih organizacija. Podsjetimo na namjere Vlade RS da izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika kriminalizuje klevetu.

Nakon reakcija brojnih domaćih udruženja, o najavljenim izmjenama oglasili su se i iz međunarodnih organizacija u BiH. Predloženi zakoni stigmatizirali bi i ućutkali nezavisne glasove u Republici Srpskoj koji žele izgraditi demokratsku i prosperitetnu budućnost za njene stanovnike, upozorili su iz Ambasade SAD-a u BiH. I Specijalni izvjestioci UN-a zatražili su od vlasti u RS povlačenja ovih izmjena. Proizvoljno tumačenje brojnih odredbi moglo bi se koristiti za suzbijanje slobode govora.

Smatraju da bi usvajanje ovih izmjena bilo u suprotnosti sa globalnim trendom dekriminalizacije klevete:

“Članom 19. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima određeno je da “svi imaju pravo zadržati svoja uvjerenja bez miješanja sa strane”, te da “svi imaju pravo na slobodu izražavanja; to pravo obuhvata slobodu traženja, primanja i širenja informacija i ideja svake vrste, usmeno, pismeno, štampom ili umjetničkim oblikom, ili kojim drugim sredstvom prema svom ličnom izboru i bez obzira na granice”. Ovo pravo ne obuhvata samo razmjenu informacija koje su povoljne za nekoga, već takođe i one koje su kritičke, šokantne ili uvredljive.

Vlastima u RS pisao je i šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH Johann Sattler. Ako se Krivični zakon bude mijenjao, posljedice će biti dugoročne i štetne, od ograničavanja pristupa informacijama do stvaranja klime straha i represije – napisao je Sattler u pismu:

“EU izražava spremnost da pomogne institucijama u njihovim legitimnim naporima u borbi protiv dezinformacija i govora mržnje u skladu s evropskim i međunarodnim standardima, ali kriminalizacija klevete nije prikladan odgovor. Stoga, EU poziva vodstvo Republike Srpske da se daljnje akcije usmjere na osiguravanje potpune zaštite slobode izražavanja i medija, a ne na izmjenu Krivičnog zakona u ovom obliku”, naveo je Sattler.

Vlada Kantona Sarajevo, pod krinkom borbe protiv govora mržnje na društvenim mrežama, novim Zakonom o prekršajima protiv javnog reda i mira otvara prostor za ograničavanje slobode izražavanja i cenzuru.

Iz Transparency Internationala BiH ranije su upozorili da je ovaj zakon nastavak negativnih tendencija i pokušaja vlasti širom Bosne i Hercegovine da suzbije kritiku i ućutkaju građane, medije, opoziciju i nevladine organizacije koje ukazuju na korupciju i druge negativne društvene pojave.

Proširuje se definicija javnog mjesta na internet i društvene mreže i uvode kazne za iznošenje ili širenje lažnih vijesti kao i za “omalovažavanje državnih organa” što bi uslijed proizvoljnih tumačenja moglo dovesti do suzbijanja slobode govora i vršenja pritisaka na građane, medije i civilno društvo koji kritički govore o radu javnog sektora.

“Posebno je sporna odredba koja predviđa kazne za one koji širenjem lažnih vijesti “ometaju sprovođenje odluka i mjera nadležnih organa i institucija koji vrše javna ovlaštenja” jer u situaciji u kojoj policijski službenici utvrđuju istinitost određenih vijesti i informacija, svaki oblik javne kritike odluka nadležnih organa može potencijalno biti tumačen kao ometanje. Ista opasnost postoji i kod primjene odredbe koja se odnosi na zabranu “omalovažavanja državnih organa” jer bi se pod tim moglo smatrati i iznošenje negativnog ili kritičkog stava o radu javnog sektora a svakako treba napomenuti da opasnost ne prijeti samo medijima nego svim građanima koji bilo koji oblik kritike iznose na društvenim mrežama”, upozorili su iz TI BiH.

Osim toga, novi zakon također predviđa i mogućnost izricanja zabrane javnog istupanja u trajanju od šest mjeseci, čime se direktno ugrožavaju Ustavom zagarantovana ljudska prava na slobodu izražavanja koja su zaštićena i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama.

I iz OSCE-a su upozorili vlasti u Kantonu Sarajevo da se novim zakonom ugrožavaju sloboda medija i sloboda izražavanja.

Izmjene i dopune Krivičnog zakonika RS koje kriminalizuju klevetu, novi Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira kojim se ograničiva slobodu izražavanja, te novi prijedlog Zakona o pristupu informacijama BiH kojim se ograničava pristup informacijma od javnog značaja imaju za cilj da se dodatno otežava rad medija ali i nevladinog sektora u BiH.

“To je pokušaj da se mediji stave pod kontrolu. Kada je u pitanju Republika Srpska, veliki dio tih medija jeste pod kontrolom vlasti i jeste servis vlasti a ne servis građana. Kada je u pitanju Federacija to je mnogo manje izraženo, iako i ovdje ima pokušaja da se neki mediji jednostavno proglase nepodobnim”, upozorava Halilović.

Žurnal.info: A. Omerović