BANJALUKA – Vlast u Republici Srpskoj nije odustala od kriminalizaciji klevete, a 18. jula biće održana Narodna skupština RS na kojoj će razmatrati Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske. Vlada RS odustala je ranije predloženih drakonskih kazni, ali ne i od kriminalizacije klevete.U maju mjesecu u nekoliko opština u Republici Srpskoj održane su javne rasprave o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske. Prva javna rasprava je održana dana 5. maja u Banjaluci, 12. maja u Istočnom Sarajevu, 16. maja u Bijeljini i 17. maja 2023. godine u Trebinju.

Na javnoj raspravi održanoj u Banjaluci, predstavnici medija zatražili su povlačenje Nacrta zakona i napustili javnu raspravu.

Ivana Korajlić, Transparency International, tražila da se povuku odredbe člana 156a, 208a, 208b, 208v, 208g, 208d, 208đ. i 208e. jer nije urađena procjena uticaja o potrebi uvođenja ovih odredbi u Krivični zakonik, niti je dostavljena statistika ko su tuženi a ko tužioci u postupcima kod tužbe za klevetu.

Propisivanjem krivičnih djela protiv časti i ugleda radi se o gušenju slobode govora i izražavanja, a odredbe su preširoko postavljene i mogu dovesti do nesagledivih posljedica i zloupotrebe u procesuiranju i gonjenju kritičara vlasti. Veliki broj novinara, međunarodnih organizacija, medija, organizacija civilnog društva već su zatražili da se odredbe zakona povuku.

Božo Marić i Milorad Mitrović, Sindikat uprave Republike Srpske, iznijeli su prijedloge i sugestije kao i zahtjev za hitno povlačenje Nacrta zakona. U svojim primjedbama iznose da razlozi za kriminalizaciju klevete nisu uvjerljivi i ne mogu biti opravdani i da ne postoji obrazloženje razloga za kriminalizaciju djela klevete i uvrede.

Dejan Lučka, Banjalučki centar za ljudska prava, upoznao je učesnike javne rasprave da Parlamentarna skupština Savjeta Evrope propisuje da se mora osigurati građansko pravna zaštita klevete, da OEBS preporučuje da se novinari ne bi trebali suočavati sa krivičnom odgovornošću za klevetu, da Komitet za ljudska prava UN preporučuje da se treba obezbijediti dekriminalizacija klevete.

Stigma koja nosi krivično kažnjavanje će u svakom slučaju uticati na slobodu izražavanja. Ograničenje slobode mora biti neophodno u demokratskom društvu. Kleveta je već propisana, uvreda takođe i nije učinjeno nikakvo istraživanje zašto se kleveta treba kriminalizovati.

Aleksandar Jokić, advokat, iznio je da se Krivični zakonik ne može gledati odvojeno od Zakona o krivičnom postupku. U Republici Hrvatskoj i Republici Srbiji postupak se pokreće po privatnoj tužbi, a Zakon predviđa da se isti pokreće prijedlogom. Za mnoga lica će nastupiti posljedice i neće moći ostvarivati svoja prava zbog podizanja optužnice za krivično djelo klevete. Postupci traju jako dugo i građani će trpjeti posljedice zbog donošenja ovog zakona, a za ova djela nikako ne bi trebala postojati mogućnost pretvaranja novčane kazne u kaznu zatvora.

Predstavnica Helsiškog parlamenta građana Banjaluka, iznijela je primjedbe na krivična djela protiv časti i ugleda kao i na krivično djelo nezakonito objavljivanje i prikazivanje tuđeg spisa, portreta ili snimka, i istakla da obaveza usklađivanja sa Istanbulskom konvencijom leži u činjenici da je ista ratifikovana od strane Bosne i Hercegovine.

Đorđe Stojaković, advokat, istakao je da su kleveta i uvreda krivična djela najmanjeg stepena opasnosti, a ovim Nacrtom se predviđaju previsoke novčane kazne zbog čega će neki ljudi zbog pretvaranja novčane kazne u kaznu zatvora biti po nekoliko godina u zatvoru što bi odgovaralo teškim krivičnim djelima. Predlaže da se propisane novčane kazne smanje.

Jovana Kisin Zagajac, advokatica, ističe da je bilo neophodno baviti se praksom vezano za donošenje ovog zakona. U praksi će se dogoditi kad zakonik stupi na snagu da će nastupiti kolaps u OJT jer građanima nije ponuđena definicija uvrede pa će se građani tužiti za sve. Nesmotreno je postaviti visoke kazne a ne definisati šta je to što se krši u tom krivičnom djelu, odnosno koje je to zabranjeno ponašanja koje građanin čini zbog čega će morati platiti određenu kaznu.

Na javnoj raspravi u Istočnom Sarajevu predstavnici medija (Senka Kurtović, DŽana Brkanić, Rubina Čengić, Mira Kosović) iznijeli su zahtjev da se Nacrt zakona povuče iz procedure jer je definicija uvrede i klevete preširoko postavljena i ne zna se jasno šta može biti uvreda zbog čega će se vrlo lako podnositi prijedlozi za pokretanje krivičnog postupka, a novinari će stalno biti pred sudovima; da pravosudne institucije nisu upoznate sa radom novinara, da će zakon dovesti do autocenzure, a kritika neće moći biti iznesena, da druge sfere života moraju biti uređene da bi se moglo razgovarati o kriminalizaciji klevete kao i o ovako postavljenim novčanim kaznama koje će odvesti u zatvor svakog građanina koji uvrijedi nekog drugog.

Na javnoj raspravi u Bijeljini predstavnici medija (Slobodan Durmanović, Tatjana Lukić) iznijeli su primjedbe na Nacrt zakona navodeći da je uvreda već kažnjiva u Republici Srpskoj kao prekršaj po Zakonu o javnom redu i miru. Ovim Nacrtom, uvreda se kažnjava mnogo većim novčanim kaznama, a nigdje se ne definiše tako jasno, ni izbliza kao u prekršajima što znači da građani ne bi znali sa sigurnošću šta je zabranjeno i kako da se osiguraju u svakodnevnoj komunikaciji, da ne počine uvredu kao krivično djelo.

Advokat Perić iznosi da je 2001. godine donijet Zakon o zaštiti od klevete što znači da se u ovom trenutku baca u vodu 22 godine iskustva koje imamo sa tim zakonom. Vraća se na nešto što prosto nije trebalo. U određenim državama u okruženju i dalje je uvreda kriminalizovana, kleveta kriminalizovana, međutim, trend u Evropi nije takav, trend je da se to dekriminalizuje, zato što se stvara nešto što se zove autocenzura, što svakako ne treba da ima nijedno demokratsko društvo a mi valjda jesmo demokratsko društvo.

Tužilaštva će biti preopterećena. Mi imamo ovdje predviđene kazne od po 120.000 KM, koje kad bi pretvarali u novčanu, u zatvorsku kaznu, to je 6,5 godina zatvora, da li je to vrijedno kazne, da li je ovo djelo vrijedno 6,5 godina zatvora da se to pretvori?

Na javnoj raspravi u Trebinju predstavnica medija Milanka Kovačević, novinarka portala Direkt, izjavila je da će predloženi Nacrt uticati direktno na rad novinara, da od Ministarstva očekuje mnogo više i da se trebao ponuditi Zakon o porijeklu imovine i da je to za javni interes mnogo značajnije od pretvaranja klevete u krivično djelo nakon čega su novinari napustili javnu raspravu.

Buka: Maja Isović Dobrijević