Gledaj slobodno

Sloboda medija u BiH: Preteška godina za novinare

Novinare na zadatku prate verbalni i fizički napadi, vlasti su tokom 2023. sistemski radile na gušenju medijskih sloboda.

BANJALUKA – Dok novinare na zadatku prate verbalni i fizički napadi, vlasti su tokom 2023. sistemski radile na dodatnom gušenju medijskih sloboda.

Sagovornici Glasa Amerike ocjenjuju kako su ovogodišnji potezi vladajućih političara medijske slobode vratili duboko unazad, podsjećajući kako je Bosna i Hercegovina prije 15-20 godina mogla poslužiti kao pozitivan primjer zemljama u regiji.

Za novinara i urednika poslovnog i istraživačkog portala Capital.ba Sinišu Vukelića vrijeđanja i prijetnje postali su uobičajena pojava, što nije izostalo ni ove godine. Ovog banjalučkog novinara predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik nazvao je „spodobom”, dok je lokalni biznismen vrijeđao novinarku njegove redakcije, te joj psovao.

Sada se Capital.ba suočava sa novom vrstom prijetnji koje proizilaze iz izmjena Krivičnog zakona Republike Srpske prema kojim se kleveta tretira kao krivično djelo, a što je inicirao Dodik, političar od kojeg, kako kažu sagovornici Glasa Amerike, stiže najviše napada na novinare.

Portal Buka je izvijestio o podnošenju nešto više od 20 krivičnih prijava protiv fizičkih osoba tužilaštvima u Banja Luci i Istočnom Sarajevu nakon stupanja na snagu propisa kojima je kriminalizovana kleveta.

FOTO: Capital

Vukelić kaže za Glas Amerike kako novinari Capitala još uvijek nisu obuhvaćeni takvim prijavama.

„Ali imamo u komentarima na društvenim mrežama ili pozivima… često naši sagovornici kažu da će nas krivično goniti. I to ne kriju, i otvoreno prijete sa tim da će upotrijebiti sve mogućnosti koje im stoje na raspolaganju po tim novim zakonskim izmjenama”, kaže Vukelić.

Na najavu kriminalizacije klevete, koja je iz Krivičnog zakona Republike Srpske izbačena 2001. a godinu poslije ukinuta i u Federaciji Bosne i Hercegovine, burno je reagovala medijska i međunarodna zajednica.

Američka ambasada u Bosni i Hercegovini u kritici kaže kako kriminalizacija klevete ugrožava mogućnost građana da slobodno govore i nezavisnih medija da prenose istinu.

Izmjene Krivičnog zakona Republike Srpske, prema kojima je kleveta postala krivično djelo kažnjivo novčano ili kaznom zatvora, stupile su na snagu u augustu ove godine. Propisane novčane kazne sežu do 6.000 maraka, što je znatno niže u odnosu na prvobitni nacrt. Novčana ili kazna zatvora do dvije godine predviđena je za „neovlašteno objavljivanje i prikazivanje tuđeg spisa, portreta i snimka”.

Ove usvojene izmjene ne odnose se samo na novinare u entitetu Republika Srpska, već na sve novinare i medije u Bosni i Hercegovini, ali i na aktiviste civilnog društve i građane, kažu sagovornici.

„Ali činjenica da ćete vi biti predmet krivičnog gonjenja sama po sebi je obeshrabrujuća za novinare”, kaže generalna sekretarica Udruženja BH Novinari Borka Rudić za Glas Amerike. „I uticat će na samocenzuru i uticat će da novinari više neće željeti otvarati teme koje su od javnog značaja, teme koje se na primjer tiču kriminala, korupcije… svih tih senzitivnih tema koje žele da skinu iz medija političari i nositelji javnih funkcija.”

Sa njom se slaže i Vukelić, koji je ujedno i predsjednik Kluba novinara Banja Luka:

„Zatrašiti svakoga ko slobodno misli u Republici Srpskoj. Podići novi autocenzure, omogućiti svojim pristalicama i vladajućoj koaliciji da može tužiti svakog ko kritikuje, iznosi istinu ili slobodno misli, da za to ne plaća i da će to biti na trošak budžeta Republike Srpske.”

Vukelić dodaje kako i najave usvajanja drugih zakona, poput zakona o registraciji nevladinih organizacija kao stranih agenata, te zakona o medijima u Republici Srpskoj „sve to zajedno pokazuje da se ovdje radi sistemski na gušenju slobode govora”.

Rudić je kritike uputila i na novi Zakon o slobodi pristupa informacijama na državnom nivou, koji, kako kaže, nije u skladu sa evropskim standardima.

Istovremeno, Linija za pomoć novinarima bilježi više desetina različitih kršenja novinarskih prava i napada na novinare na godišnjem nivou. Do sada je u ovoj godini, kako kaže Rudić, evidentirano je 70 takvih slučajeva, dodajući kako očekuje da će do kraja godine ta broja biti veća. U cijeloj 2022. godini takvih slučajeva zabilježeno 79, kaže Rudić. Napadi u najvećoj mjeri dolaze od zvaničnika.

„Dešava se nešto čemu mi nismo svjedočili recimo ranijih godina. Bilo je prijetnji novinarima, bilo je fizičkog nasilja, bilo je pokušaja ubistva novinara, da podsjetim na slučaj kolege Vladimira Kovačevića iz Banja Luke”, kaže Rudić. „Ali nismo imali ovako jednu sinhronizovanu akciju sistemskog urušavanja medijskih sloboda i napada na novinare čemu smo svjedočili početkom ove godine, sve tamo negdje do augusta mjeseca u Republici Srpskoj.”

Više incidenata je zabilježeno u Banja Luci u ovoj godini. Od novinara Euroblica i Srpskainfo Nikole Morače policija je tražila da otkrije izvora, a kada to nije učinio, dobio je, kako je ranije rekao, status osumnjičenog i oduzet mu je mobilni telefon.

Nakon toga, izgrebani su automobili novinara Morače i Aleksandra Trifunovića, glavnog i odgovornog urednika portala Buka. Ovaj incident se dogodio nakon što je Dodik na konferenciji za novinare Sinišu Vukelića nazvao „spodobom”. Dodik je izjavio i kako postoje indicije da su novinari sami sebi oštetili automobile. Demantovala ga je policija koja je identifikovala napadača, a koji je, kako je prenio Trifunović, policiji rekao da je to uradio jer je nezadovoljan njihovim izvještavanjem.

U Brčkom je pretučen novinar i osnivač brčanskog portala Times.ba Mirza Dervišević. Ljetni večernji izlazak sa majkom završio je sa devet šavova na njegovoj glavi nakon što ga je bokserom napao maskirani muškarac. Dervišević, koji se bavi i muzikom živi u Dohi u Kataru, u trenutku napada bio je na odmoru u Brčkom. Ovaj napad je bez pravosudnog epiloga.

FOTO: ustupljena fotografija

Borka Rudić kaže kako svega 25 posto prijavljenih napada Liniji za pomoć novinarima bude riješeno u korist novinara.

Jednu od pozitivnih stvari koja se dogodila u ovoj godini Rudić ističe imenovanje kontakt tačaka u tužilaštvima u Bosni i Hercegovini, što znači da će određeni tužioci biti zaduženi za procesuiranje napada na novinare.

„Biće to prioretni slučajevi, moraće se hitno organizovati istrage i tužiteljstva će voditi vlastitu evidenciju o broju napada novinare”, kaže Rudić.

Ipak, rijetki pozitivni pomaci neće poboljšati sliku medijskih sloboda, kažu sagovornici Glasa Amerike.

Na globalnom Indeksu slobode medija Reportera bez granica objavljenom ove godine, Bosna i Hercegovina zauzima 64. poziciju od 180 zemalja i nalazi se kategoriji zemalja koje su označene kao problematične, dok Rudić predviđaju dodatni pad na ljestvici.

„Svjedočimo jednoj vrsti nazadovanja i vraćanja u period prije nego što je međunarodna zajednica podržala donošenje zakonske regulative u skladu sa standardima Vijeća Evrope i Evropske unije, po čemu je Bosna i Hercegovina bila lider u regiji. Dakle, prije 10-15 godina, Bosna i Hercegovina je imala zakonski okvir koji je mogao da služi kao primjer drugim državama regije”, kaže Rudić.

Vukelić kaže kako su medijske slobode u Bosni i Hercegovini danas mnogo manje nego prije 20-ak godina, što je „žalosno i zaista zabrinjavajuće”.

VOA: Amer Jahić

Komentari

Budite prvi koji će komentarisati ovaj članak.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Idi na VRH