BANJALUKA/SARAJEVO – Godinu na izmaku u Bosni i Hercegovini obilježili su pojačani pritisci na novinare, niz fizičkih i verbalnih napada, ali i prve konkretne sudske posljedice nakon kriminalizacije klevete u Republici Srpskoj.

Sa najmanje 40 zabilježenih napada na novinare i prvom presudom za krivično djelo kleveta fizičkom licu pred Osnovnim sudom u Banjaluci, 2025. godina ostaće upamćena kao period ozbiljnog nazadovanja medijskih sloboda i rastuće upotrebe pravosuđa kao sredstva pritiska na slobodu govora, a posebno na novinarski rad.

Prema informacijama iz Udruženja BH novinari, od početka godine pa do novembra, nije bilo mjeseca u kojem nije bilo poziva Liniji za pomoć novinarima, a prvi put se dogodilo da je određen pritvor napadaču koji je novinarki upućivao ozbiljne prijetnje putem online platformi.

Opštinski sud u Sarajevu odredio je jednomjesečni pritvor Amiru Pašiću Faći zbog krivičnog djela psihičko nasilje na društvenim mrežama TikTok i YouTube zbog vrijeđanja tri novinarke i zamjenice ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH.

“U februaru su napadnuti novinari CIN-a u Brčkom, a u Banjaluci Oslobođenja i Al Jazeere. U Bileći su verbalno napadnute kolege Direkta i ATV-a u aprilu, dok su u junu kolegi sa Federalne televizije prijetili smrću. U avgustu je uhapšena novinarka iz Trebinja, dok je novinaru onemogućen ulazak u Hrvatsku“, pokazuju između ostalog registrovani podaci BH novinara.

Prije samo nekoliko dana, novi napad na novinare pokazao je svu bahatost javnih zvaničnika koji više ni ne biraju sredstva da se suprotstave javnom interesu i pretpostave mu svoj lični.

Novinarku i urednicu portala Spin.info Sanju Vasković iz Istočnog Sarajeva verbalno je napao gradonačelnik Ljubiša Ćosić tokom konferencije za medije.

Kolegica godinama izvještava sa tog područja o temama od javnog interesa, ali njeno izvještavanje se ne dopada lokalnoj vlasti. Zbog toga je Ćosić kazao da je tražio od svojih ljudi da se „pozabave“ radom portala Spin.info.

U razgovoru za Slobodno Vasković je kazala kako je u Istočnom Sarajevu zahtjevno biti istraživački novinar, posebno novinarka jer se koriste drugačije metode ućutkivanja.

“Dovoljno je nekada samo da postavite pitanje na konferenciji za medije političarima čija je dužnost da pojasne kako troše javni novac, a dobijete napade i uvrede, pa i ocjenjivanje toga da li ste dobra novinarka ili ne, kako trebate pisati. Specifičnost i dodatni teret rada u manjoj sredini jeste što svakodnevno susrećete lokalne moćnike o čijim koruptivnim radnjama ili saradnjom sa vlastima pišete. Dodatno, tu je i pritisak sredine koja pokušava da vas disciplinuje i pokaže da se ne treba “zamjerati”, da je “sve ovo normalno”, da će mi “neko nešto uraditi” zbog mojih tekstova ili slično. Često se utiče i na moju porodicu da ja prestanem pisati“, kazala je Vasković.

Portal koji ona vodi, bio je prvi medij koji je prijavljen policiji nakon rekriminalizacije klevete u Republici Srpskoj. Pored toga često su suočeni sa finansijskim pritiscima, čestim poreskim kontrolama i uskraćivanjem informacija.

U Federaciji Bosne i Hercegovine, kleveta nije kriminalizovana, ali kada je riječ o pritiscima i odmazdama prema novinarima, stanje se ne razlikuje mnogo od onoga u Republici Srpskoj.

Nataša Tadić je novinarka i urednica portala Balans, reporterka iz Tuzlanskog kantona televizije N1. Smatra da su mediji sa jedne strane u uskim vezama sa određenim politikama, trpe pritiske i cenzure za sve jer se finansiraju iz budžeta, a sa druge strane su mediji i novinari koji su privatni i koji trpe još veće pritiske jer ne žele polagati račune nikome, posebno polupismenim političarima i određenim moćnicima.

“Objavimo izjavu ili saopštenje iz tužilaštva, a onda trpimo pritisak osoba koje se spominju u optužnicama, šalju demantije i prijete tužbama, što je nedopustivo. Mi nismo izmislili tu informaciju, dobili smo je od zvanične pravosudne institucije i kao takvu plasirali u javnost. Da ne pričam kakav linč trpimo na društvenim mrežama. Vjerujte da nas toliko targetiraju da očekujem da nas počnu pljuvati po ulici. Naravno, možete vi to prijaviti policiji, novinarskim udruženjima i nikome ništa“, kaže Tadić.

Smatra da novinari moraju hrabrije braniti svoju profesiju i baviti se svojim poslom, ali i napraviti jasnu granicu i distancu od ljudi koji se po društvenim mrežama predstavljaju kao novinari objavljujući različite sadržaje na stranicama bez ikakve odgovornosti.

Zamjenica ministra za ljudska prava u BiH Duška Jurišić kaže da kao bivša novinarka potpuno razumije stanje u kome se nalazi profesija.

“Kad je riječ o ugrožavanju novinarskih sloboda u BiH, zabrinjavajući je podatak iz istraživanja Udruženja “BH Novinari” da bi se značajan broj anketiranih građana fizički obračunavao s novinarima. Međutim, nasilnici se moraju zaustaviti. To nije moja izjava, nego poruka jedne ozbiljne organizacije koja okuplja značajan broj građana – ali ja mislim da se oko te poruke svi možemo složiti“, kazala je Jurišić.

Prema njenim riječima, Federacija BiH je usvajanjem izmjena i dopuna Krivičnog zakona krajem ljeta učinila važan iskorak jer je, prateći direktivu Evropske unije iz 2024. godine, kriminalizovala psihičko nasilje i nasilje na internetu čemu su novinari često izloženi.

Predsjednik Udruženja BH novinari Marko Divković je stava da su uslovi za rad novinara u  BiH, u najširem smislu, loši i sve gori i da je to stanje koje se ne popravlja godinama unazad.

“Bez obzira da li govorimo o pravnoj, ekonomskoj ili ličnoj sigurnosti novinara, optimizam je nepoznanica, o čemu govore i istraživanja NVO ali i Udruženja BH novinari. O tome bismo gotovo doslovno mogli prepisati neke od zaključaka od prije pet i više godina, s tim da pravna sigurnost novinara u RS pogoršana nakon promjene propisa. Pri tome valja spomenuti i slučaj hapšenja Nataše Zubac Miljanović i neshvatljive optužbe “da ruši ugled Tužilaštva BiH“. Institucije nisu uradile ništa ili su novinarima još više otežali obavljanje poslova“, stava je Divković.

Kada je u pitanju korišćenje pravosuđa u borbi protiv slobode govora, pogotovo u obračunu sa medijima i novinarima, podaci okružnih javnih tužilaštava u Republici Srpskoj pokazuju da se kriminalizovana kleveta odomaćila kao djelo koje stiže pred tužioce.

Prema najsvježijim podacima, Banjaluka prednjači i po broju krivičnih prijava za klevetu. Od kada su izmjene KZ RS stupile na snagu 2023. godine, u OJT Banjaluka stiglo je njih 129 i to za klevetu i iznošenje ličnih i porodičnih prilika.

Od tog broja su podnesene 34 od početka ove godine.

“Prijave su podnesene protiv sedam novinara, četiri medija i pet glavnih i odgovornih urednika. U 34 predmeta donesena je tužilačka odluka naredba o nesprovođenju istrage. U 11 predmeta donesena je naredba o obustavi istrage. Za krivično djelo iznošenje ličnih i porodičnih prilika donesene su tužilačke odluke u tri predmeta da se ne sprovodi istraga”, rekli su u tužilaštvu.

Desetine prijava stigle su ove godine i u ostala tužilaštva u RS, pa ih je tako u Bijeljini bilo sedam (26 ukupno do sada), a u Doboju 14 (ukupno 53 prijave do sada).

Struktura u Doboju pokazuje tri prijave za medijske kuće, novinare i portale. U Istočnom Sarajevu do sada su stigle 34 krivične prijave za klevetu, od čega 12 ove godine. Ukupno ih je 16 podneseno protiv novinara, blogera i urednika, dok je 18 prijava protiv fizičkih lica.

Okružno javno tužilaštvo u Trebinju je od septembra 2023. godine do decembra 2025. godine zaprimilo 25 krivičnih prijava koje se odnose klevetu i iznošenje ličnih i porodičnih prilika, od čega je 13 ove godine. Iz OJT Prijedor, podatke nismo dobili.

Anisa Mahmutović/Slobodno